Prikazani svi od ukupno 3 rezultata

Kulturno-umetnički amaterizam – snaga kulture

Istraživanje „Amaterizam u umetnosti i kulturi. Snaga kulture“ pokrenuto je sa ciljem da se identifikuju problemi i mogućnosti, tako da amaterizam u umetnosti i kulturi zaista postaje velika snaga za kulturni razvoj u Srbiji. Konceptualizacija istraživanja podrazumevala je identifikaciju modela primenjenih u zemljama poput Hrvatske i Slovenije koje su nekada bile deo Jugoslavije, pa je ceo sistem uspostavljen slično, kao i zemlje koje su u kulturnom, geografskom i naročito demografskom smislu bliske Srbiji (Austrija i Švajcarska ).
Studija dostupna na srpskom jeziku u prvom delu je zamišljena kao narativna SVOT analiza trenutne situacije u kojoj se amaterizam u Srbiji bavi takvim pitanjima, kao što su percepcije značaja amaterizma (prednosti kao što su dodatno umetničko obrazovanje, očuvanje nematerijalne baštine, povećanje kulturne participacije); slabosti (niski kapaciteti za projektno funkcionisanje udruženja amatera, nedostatak prostora i mesta za vežbe i izvođenje); mogućnosti (povezivanje sa kreativnom industrijom, čvršće veze sa školama itd.); i pretnje (status quo u kulturnoj politici, posebno na nacionalnom nivou).
U svom drugom delu studija predstavlja ključna pitanja i opcije u drugim zemljama segmentiranim u pogledu slabosti i pretnji utvrđenih u Srbiji. Imajući u vidu iskustva u Hrvatskoj i Sloveniji u kojima su u ranim godinama tranzicijskih krovnih organizacija slične onima u Srbiji (Kulturno – prosvetna zajednica u Hrvatskoj, Zveza kulturno prosvetnih organizacija Slovenije u Sloveniji) bile zatvorene, ali su na kraju ponovo otvorene pod drugim imenima (Hrvatski Sabor Kultura u Hrvatskoj, Javni sklad za drustvene djelatnosti u Sloveniji).

Mokranjčevi dani 1966–1979. (Kultura – Istraživanja, sv. 2)

Analiza manifestacije „Mokranjčevi dani“ predstavlja deo šireg projekta pod nazivom „Programske koncepcije velikih kulturnih manifestacija“. Kao izvori podataka o manifestaciji poslužili su materijali iz: Narodnog muzeja Krajine, Sekretarijata „Mokranjčevih dana“, Udruženja kompozitora Srbije, Republičke samoupravne interesne zajednice kulture i Kulturno-prosvetne zajednice Srbije, a takođe i razgovori sa pojedincima koji su učestvovali u njenom ostvarivanju. Od njenog osnivanja, u okviru manifestacije se dešavaju propratne aktivnosti, kao što su: takmičenja duvačkih orkestara, izložbe, seminari, tribine, koncerti horske muzike, folklorne priredbe, izdavaštvo, što sve ima za cilj negovanje narodnog i muzičkog stvaralaštva, kao i obrazovanje mladih. Takođe, važna je i međunarodna i međurepublička kulturna saradnja koja se ostvaruje na ovoj manifestaciji i njen značaj za celu SR Srbiju. Cilj ovog istraživanja je bio i da se pronađu odgovori na ključna pitanja vezana za manifestaciju „Mokranjčevi dani“, poput: u kojoj su meri prvobitno postavljeni ciljevi ove manifestacije ispunjeni? treba li nastaviti istim putem ili nešto menjati? Jednom rečju – kakva je manifestacija potrebna u budućnosti i kakva je budućnost manifestacije? Na kraju su dati prilozi o prvih 14 održanih „Mokranjčevih dana“.

Radnička kulturno-umetnička društva u Beogradu (Kultura – Istraživanje, sv. 5)

Rad na ovom istraživačkom projektu nastao je na osnovu inicijative Komisije za kulturu, nauku i obrazovanje Veća Saveza sindikata Beograda. Predstavlja pokušaj da se o pitanjima nastanka, razvoja i perspektive radničkog amaterskog pokreta raspravlja na celovit, činjenično utemeljen način. U uvodnom delu istraživanja, B. Stojković se bavi počecima beogradskog radničkog amaterizma, osnivanjem KUD-ova, istražujući socijalni sastav članstva, osnovne odlike repertoara i ulogu radničkih kulturnih društava u socijalističkom radničkom pokretu. Potom slede osnovni nalazi istraživanja dati kroz empirijsku analizu tadašnje situacije u beogradskom radničkom amaterizmu. Analiza članstava je pokazala da većinu članova društava radničkog amaterizma ne predstavljaju radnici, odnosno zaposleni, već srednjoškolska i studentska omladina. Da bi se pronašli uzroci ovakvog stanja, bilo je potrebno analizirati: socio-ekonomske i kulturne činioce kulturno-umetničkog amaterizma u radnoj sredini; organizovanost i delovanje radničkih kulturno-umetničkih društava; i članstvo kulturno-umetničkih društava. Analiza je dalje obuhvatila: sekcije, rukovodstva, nastupe, gostovanja, opremu, prostor, novčana sredstva radničkih KUD-ova. Pored Sadržaja, ovaj istraživački projekat nakon tekstualnog dela daje i tabelarne prikaze. Na kraju je apstrakt na engleskom jeziku.