Prikazani svi od ukupno 2 rezultata

Društveni položaj slobodnih umetnika (Studije i istraživanja)

U ovoj publikaciji dati su rezultati sociološkog istraživanja Vujadina Jokića i Svetislava Pavićevića na temu slobodnih umetnika. Publikacija sadrži četiri dela. U prvom delu je dat pogled na istoriju položaja umetnika, na društveno-ekonomske faktore položaja umetnika i na instituciju slobodnog umetnika. U drugom delu je objašnjen pristup istraživanju slobodnih umetnika; u trećem delu su dati rezultati sprovedenog istraživanja – uzroci opredeljenja umetnika za status slobodnog umetnika, materijalni položaj slobodnih umetnika, pravni položaj slobodnih umetnika, primeri odnosa društva prema slobodnim umetnicima, prednosti i nedostaci statusa slobodnog umetnika, društveni položaj slobodnih umetnika. U četvrtom delu je izložen upitnik koji je bio osnova za izvođenje empirijskog dela istraživanja slobodnih umetnika. Pojedini rezultati su dati kroz statističke podatke, a prikazani su i u okviru tabela. Na početku publikacije nalazi se Sadržaj.

Normiranje umetničkog rada

Ovo istraživanje je deo većeg projekta pod nazivom „Standardi i normativi za delatnosti kulture“ koji je finansirala Samoupravna interesna zajednica kulture SR Srbije, i bavi se problemom merenja rezultata rada zaposlenih u umetničkim organizacijama. Naime, u oblasti kulture je nemoguće primeniti sistem kao u privredi: nabrajanje poslova za svako radno mesto, te određivanje radnog vremena potrebnog za njihovo izvođenje. V. Ikonomova ukazuje na nedostatke postojećeg sistema, kao i na to da je neophodno izvršiti detaljnu analizu stanja u sistemu normiranja i izraditi predlog novih mera za stimulisanje i nagrađivanje rada umetnika. Ona polazi od opisivanja problema normiranja rada u kulturi, potom izlaže principe (neo)klasične teorije normiranja, kao i principe moderne teorije organizacije (koja obuhvata različite i druge faktore koji utiču na rad). Prikazuje specifičnosti proizvodnog i neproizvodnog (tj. umetničkog) rada; analizira kriterijume umetničkog rada i posledice njihove praktične primene. Daje predloge za izmene sistema normiranja umetničkog rada kod nas, odnosno promene koje bi trebalo sprovesti, a potom razmatra novi mogući model nagrađivanja umetnika, odnosno predlaže izradu novog modela merenja produktivnosti rada. Na kraju, daje projekciju rezultata rada u okviru uvođenja mogućih novina, postavljajući pitanje spremnosti sa jedne strane umetničkih (društveno-kulturnih) organizacija, a sa druge strane i same države u cilju preduzimanja potrebnih mera. Na početku je dat Sadržaj.